top of page

O NAMA

HDFPT je osnovano 10. listopada 2019. godine s ciljem promicanja suvremenih znanstvenih i praktičnih standarda u farmakogenetici i
primjeni personalizirane terapije, unaprjeđenja i zaštite zdravlja građana Republike Hrvatske, kao i stručnog i znanstvenog rada u području farmakogenomike i personalizirane terapije.


Najviše tijelo je Skupština HDFPT. 
Vijeće HDFPT je izvršno tijelo Skupštine.

Molecule
Pharmacists' hands
Medicine Prescription

Dokumenti HDFPT

O nama: Text

Ustrojstvo HDFPT

Nada Božina

Predsjednica

HRVATSKO DRUŠTVO ZA FARMAKOGENOMIKU I PERSONALIZIRANU TERAPIJU
OIB 00958369706
Adresa: Šalata 11, Zagreb
IBAN: HR9823900011101099524
Hrvatska poštanska banka

NB

ŽIVOTOPIS

​Prof. dr. sc. Nada Božina, dr. med., spec. lab. med.

Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je 1977. godine od kada radi u Kliničkom bolničkom centru Zagreb. Doktorirala 2005. godine s temom iz područja psihijatrijske farmakogenetike. Izabrana je 2015. godine u zvanje izvanrednog profesora u kumulativnom radnom odnosu u Zavodu za farmakologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Usavršavala se u više prestižnih centara i sveučilišta u području istraživanja u staničnim kulturama (University of Glasgow, Royal Postgraduate Medical School London) te iz područja molekularne dijagnostike (The Hatfield Polytechnic – Division of Biological Sciences, Hatfield, Velika Britanija; UC Davis, Kalifornija, SAD; Universitätsklinikum Würzburg, Laboratory of Functional Genomics, Würzburg, Njemačka).

Godine 1983. osnovala je i bila voditelj laboratorija za stanične kulture u Centru za biomedicinska istraživanja do 1997. kada u Kliničkom zavodu za laboratorijsku dijagnostiku KBC Zagreb osniva i vodi do 2011. Laboratorij za farmakogenetiku, a potom Odjel za farmakogenomiku i individualizaciju terapije.

Glavni znanstveni interes jest ispitivanje uloge farmakogenetičke predispozicije u učinkovitosti i toksičnosti lijekova. Objavila je više od 100 znanstvenih i stručnih radova, više poglavlja u knjigama i priručnicima.

Bila je voditelj ili suradnik na različitim znanstvenim i stručnim projektima od kojih se posebno ističe voditeljstvo projekta ”Farmakogenomika i farmakovigilancija – sprječavanje nuspojava u individualizaciji terapije“, kolaborativnog projekta između Kliničkoga bolničkog centra Zagreb, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Agencije za lijekove i medicinske proizvode; te međunarodni projekt "Molecular Basis of Neuropsychiatric Disorders“, potprojekt "Molecular Mechanisms of Posttraumatic Stress Disorder“ financiran od Deutscher Akademischer Austauschdienst (DAAD), Stability Pact for South-Eastern Europe. Suradnik je Znanstvenog centra izvrsnosti za bazičnu, kliničku i translacijsku neuroznanost  pri Hrvatskom institutu za istraživanje mozga; Centar financijski podupire European Regional development fund, operational programme competitiveness and cohesion, CoRE-Neuro (2018-2023).

Sudjeluje u dodiplomskoj nastavi iz predmeta farmakologija te klinička kemija. Voditeljica je izbornog predmeta Farmakogenomika i individualizacija terapije u okviru dodiplomske nastave iz farmakologije te izbornog kolegija Farmakogenomika u okviru doktorskog studija Biomedicina i zdravstvo. Sudjeluje u više specijalističkih studija s temom farmakogenomika.

Sudjeluje u dodiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi kao gost predavač na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Sudjelovala je u prijevodima i pisanju više poglavlja u udžbenicima i priručnicima. Bila je voditelj tečajeva i urednik priručnika za trajno medicinsko usavršavanje iz područja farmakogenomike. Sudjelovala je kao pozvani predavač na različitim domaćim i međunarodnim skupovima te dobila tri nagrade za najbolji rad. Mentorica je više diplomskih radova i dvanaest doktorskih disertacija.

Vanjski je suradnik HALMED-a, 2013/2014 predsjednica, a kasnije član Povjerenstva za sigurnost primjene lijekova. Predstavnik Hrvatske u Europskoj medicinskoj agenciji (EMA), u European Network of Centre for Pharmacoepidemiology and Pharmacovigilance (ENCePP), te u Radnoj skupini za farmakogenomiku (Pharmacogenomics Working Party). Članica je radne skupine COST (European Cooperation in Science and Technology), područje Enhancing Psychiatric Genetic Counselling, Testing, and Training in Europe. Članica je više stručnih društava i recenzent u međunarodnim časopisima.

 

CROSBI profil: https://www.bib.irb.hr/pregled/znanstvenici/91773?order_by=date_inserted_desc&page=3

Google Scholar profil: https://scholar.google.com/citations?user=6zQEdhsAAAAJ&hl=en

 

Najvažniji projekti u tijeku:

·         2021. -  ERA PerM  Joint Transnational Project - Multidisciplinary research project on personalised medicine- development of clinical support tools for personalised medicine implementation

·         “Arteficial inteligence for personalised medicine in depression - analysis and harmonisation of clinical research data for robust multimodal patient profiling for the prediction of therapy outcome“

·         Suradnja znanstvenika iz 6 zemalja: Norveška, Njemačka, Austrija, Italija, Izrael i Hrvatska

·         2021. - suradnja u okviru projekta EATRIS Plus, The Croatian Board of National Directors representative

·         2020. - konzultant, HRZZ, Uspostavni istraživački projekt: „Uloga farmakogenomike u predviđanju nuspojava kardiovaskularnih lijekova PGx-CardioDrug“ Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, voditelj  doc. dr. sc. Tamara Božina

·         2018. - Projekt međunarodne znanstveno-stručne mobilnosti COST Action CA17130: Enhancing Psychiatric Genetic Counselling, Testing, and Training in Europe (EnGagE), MC predstavnik iz Hrvatske.

ŽIVOTOPIS
Dr. sc. Nikica Mirošević Skvrce je diplomirala na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta Zagrebu, smjer Farmacija.  Zaposlena je  2005.  u Agenciji za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) gdje trenutno obnaša funkciju Voditeljice Odsjeka za farmakovigilanciju i racionalnu farmakoterapiju.
2012. godine postaje glavni koordinator Povjerenstava za sigurnu primjene lijekova HALMED-a.  Od 2016. je hrvatski predstavnik u Povjerenstvu za ocjenu rizika na području farmakovigilancije (PRAC) pri Europskoj agenciji za lijekove (EMA). Sudjeluje u radu   Radne grupe za farmakogenomiku EMA-e.
Završila je  je poslijediplomski doktorski studij Biomedicina i zdravstvo na Medicinskom fakultetu u Zagrebu obranivši doktorsku disertaciju pod nazivom „Utjecaj farmakogenetičkih varijacija metaboličkih enzima i transportnih proteina na nastanak nuspojava inhibitora 3-hidroksi-3-metil-glutaril koenzim A (HMG-CoA) reduktaze“ te time stekla akademski stupanj doktora znanosti u znanstvenom području biomedicine i zdravstva, znanstveno polje kliničke medicinske znanosti,  znanstvenoj grani klinička farmakologija s toksikologijom.
Završila je  magisterij Farmakovigilancija i farmakoepidemiologija u organizaciji konzorcija Europen programme in Pharmacovigilance and Pharmacoepidemiology u kojem sudjeluje sedam europskih sveučilišta obranivši magistarsku disertaciju pod nazivom „Efikasnost mjera minimizacije rizika lijekova (es)citalopram“ .
Autor je brojnih znanstvenih radova. Aktivno sudjeluje na brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima te je za svoj doprinos bila i nagrađena. Sudjeluje u brojnim europskih projektima u kojima su najvažniji SCOPE, ADVANCE i ACCCESS.
Znanstveni je suradnik te sudjeluje u dodiplomskoj i postdiplomskoj nastavi na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu i Medicinskom fakultetu sveučilišta u Zagrebu te Medicinskom fakultetu u Splitu.

Nikica

ŽIVOTOPIS
Dr. sc. Livija Šimičević, mag. med. biochem., spec. med. biokem. i lab. med.

Diplomirala je na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer Medicinska biokemija. Devet godina radila je u farmaceutskoj industriji, području kliničkih ispitivanja i medicinskih poslova te stekla stručnost u pripremi i provođenju kliničkih ispitivanja, vođenju znanstvenih i medicinskih informacija, pripremi dokumentacije za podnošenje zahtjeva za stavljanje lijeka u promet te u provođenju medicinske edukacije stručnih suradnika.

Specijalist je medicinske biokemije i laboratorijske medicine te od 2011. godine radi u KBC Zagreb, Kliničkom zavodu za laboratorijsku dijagnostiku, Odjelu za farmakogenomiku i individualizaciju terapije. Doktorsku disertaciju pod naslovom "Učestalost polimorfizama gena AGT, ACE, AGTR1, ADRB1, UMOD i ADIPOQ u osoba s predhipertenzijom" obranila je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Sudjeluje aktivno na nacionalnim i međunarodnim stručnim i znanstvenim skupova. U koautorstvu je objavila više znanstvenih radova, više desetaka kongresnih priopćenja, te više tekstova u priručnicima i udžbenicima Sveučilišta u Zagrebu. Znanstveni je suradnik i sudjeluje na dodiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Znanstveni interesi su joj istraživanje genskih čimbenika povezanih s fenotipskim osobinama kardiovaskularnih poremećaja te genskih čimbenika povezanih s varijabilnim odgovorom na farmakoterapiju, pojavom nuspojava i interakcijama kardiovaskularnih lijekova (farmakogenetika/ farmakogenomika).

Aktivno sudjeluje u projektima Hrvatskoga društva za hipertenziju „Predhipertenzija – klinička obilježja“ i suradnica je znastveno-istraživačkoga projekta Hrvatske zaklade za znanost „Epidemiologija arterijske hipertenzije i unos kuhinjske soli u Hrvatskoj“ (EH-UH-2) te je istraživač HRZZ Uspostavno istraživačko projekta (HRZZ-UIP-2020-02-8189) "Uloga farmakogenomike u predviđanju nuspojava kardiovaskularnih lijekova" (PGx-CardioDrug).

Članica je Hrvatskoga društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu, Hrvatskoga društva za hipertenziju, Društva za razvitak nefrologije “prof.dr. Milovan Radonić”, Društva za kliničku genetiku Hrvatske i Hrvatskoga društva za farmakogenomiku i personaliziranu terapiju.
CROSBI ID: 36873, MBZ: 384903, ORCID: 0000-0002-2491-1920

Google Scholar ID: 3CIM7jIAAAAJ

Livija

ŽIVOTOPIS
Doc. dr. sc. Jelena Osmanović-Barilar, dr. med., rođena 09. rujna  1979. godine, diplomirala je 2004. godine na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Nakon završenog fakulteta i pripravničkog staža počela je raditi 2005. kao asistent na Zavodu za Farmakologiju Medicinskog  fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje sudjeluje u nastavi kolegija Farmakologija. 2006.-2007. dobiva stipendiju Deutscher Akademischer Austauschdienst (DAAD) za projekt "Brain insulin system alterations in probable experimental model of Alzheimer’s disease" te odlazi u Würzburg, gdje radi kao istraživač u  Neurokemijskom laboratoriju Klinike za psihijatriju i psihoterapiju u Würzburgu.  Nakon povratka sudjelovala je kao istraživač na UKF projektu ("Cytopathological characterization of the brain in a rat model of sporadic Alzeimer disease"). Od 2010.-2016. godine specijalizirala je kliničku farmakologiju i toksikologiju u Kliničkom bolničkom centru Zagreb. Doktorirala je iz područja neuroznanosti 2013. godine, iste godine postaje viši asistent na Zavodu za farmakologiju Medicinskog  fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Sudjelovala je i sudjeluje kao istraživač na projektima podržanim od strane Hrvatske zaklade za znanost ("Terapijski potencijal oralne galaktoze u eksperimentalnoj Alzheimerovoj bolesti" i "Mehanizmi nutrijentom posredovanih učinaka glukagonu sličnog peptida-1 na kognitivne i metaboličke poremećaje u eksperimentalnim modelima neurodegenerativnih bolesti") i Znanstvenog centra izvrsnosti (ZCI) za bazičnu, kliničku i translacijsku neuroznanost . Samostalno vodi projekte podržane od strane Sveučilišta ("O dozi ovisni učinci antagonista receptora za glukagonu sličan pepttid-1 u mozgu štakora" i "Karakterizacija štakorskog modela Parkinsonove bolesti izazvane s niskim dozama 6-hidroksidopamina").
2017. godine izabrana je za docenta na Zavodu za farmakologiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu, gdje i dalje nastavlja sudjelovati u diplomskoj i poslijediplomskoj nastavi na hrvatskom i engleskom za studente medicine na Medicinskom fakultetu u Zagrebu te studente Farmaceutskog fakulteta u Zagrebu. Mentorica je  više diplomskih radova. Sudjelovala je u prijevodima i pisanju više poglavlja u udžbenicima i priručnicima. Objavila je 22 znanstvena rada u visoko rangiranim časopisima. Područja rada od posebnog interesa su nove terapijske mogućnosti u području neurodegenerativnih bolesti, neuroendokrinologija, neurofarmakologija, translacijska neuroznanost. Članica je Povjerenstva za upise u prvu godinu Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Stručni je suradnik Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode pri postupcima centralnog odobravanje lijekova.
CROSBI Profil: 23246, MBZ: 271874, ORCID: 0000-0002-0470-0819
Google Scholar ID:  https://scholar.google.hr/citations?user=_N__uT0AAAAJ&hl=hr

Jelena Osmanović
bottom of page